Z A K O N
O POREZU NA DOHODAK FIZI ČKIH LICA

I. OSNOVNE ODREDBE

1. Opšte odredbe

Član 1
(1) Ovim zakonom uvodi se obaveza plaćanja poreza na dohodak fizi čkih lica
( u daljem tekstu: porez na dohodak ).
(2) Prihodi od poreza na dohodak pripadaju budžetu Republike Crne Gore i
budžetima jedinica lokalne samouprave u sr azmjeri utvrdjenoj posebnim zakonima.

2. Poreski obveznik

Član 2
(1) Poreski obveznik poreza na dohodak je rezidentno, odnosno nerezidentno
fizi čko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvr đenih ovim zakonom.
(2) Kada dva ili više fizič kih lica zajednički ostvaruju dohodak, poreski
obveznik je svako od tih lica, srazmjerno udjelu u dohotku koji je ostvarilo.

Rezident

Č lan 3
(1) Rezidentno fizi čko lice ( u daljem tekstu: rezi dent), u smislu ovog zakona, je
fizi čko lice koje:
1) na teritoriji Republike Crne Gore (u da ljem tekstu: Crna Gora) ima
prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa;
2) boravi na teritoriji Crne Go re više od 183 dana u poreskoj godini.
(2) Rezident Crne Gore je i fizič ko lice koje je upućeno izvan Crne Gore radi
obavljanja posla za fizi čko ili pravno lice rezidenta Crne Gore ili za medjunarodnu
organizaciju.

3. Predmet oporezivanja

Č lan 4
(1) Predmet oporezivanja rezidenta je dohodak koji rezident ostvari u
Crnoj
Gori i izvan Crne Gore.

-2-

(2) Predmet oporezivanja nerezidentnog fizi čkog lica (u daljem tekstu:
nerezident) je dohodak koji nerezident os tvari po osnovu aktivnosti obavljenih preko
stalnog mjesta poslovanja u Crnoj Gori.
(3) Stalnim mjestom poslovanja iz stava 2 ovog člana smatra se mjesto preko
kojeg nerezident obavlja svoje aktivnosti u Crnoj Gori, u cjelini ili djelimi čno, sam ili
preko ovlaš ćenog predstavnika. U slu čaju potrebe kod odre đivanja stalnog mjesta po-
slovanja shodno se primjenjuju odredbe zakona kojima je ure đen porez na dobit
pravnih lica.
(4) Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalno mjesti poslovanja u
Crnoj Gori je i dohodak koji ostvari po os novu autorskih naknada, kamata, kapitalnih
dobitaka i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori.

4. Prihodi koji se izuzimaju iz dohotka

Član 5
Dohotkom se ne smatraju prihodi ostvareni po osnovu:
1) propisa o pravima invalida;
2) dje čjeg dodatka i posebne pomo ći za opremu novoro đene djece;
3) naknade za tu đu pomoć i njegu i naknada za tjelesno oštećenje;
4) pomo ći zbog uništenja ili ošte ćenja imovine usled elementarnih nepogoda ili
drugih vanrednih doga đaja;
5) naknade iz zdravstvenog osi guranja, osim naknade zarada;
6) nasleđa i poklona;
7) penzija, osim inostranih;
8) državnih stipendija;
9) državnih nagrada.

5. Lica izuzeta od oporezivanja

Č lan 6
Porez na dohodak ne pla ćaju slede ća lica:
1) članovi stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori i članovi njihovih doma-
ć instava, ako nijesu državljani Crne Gore;
2) članovi konzularnih predstavništava kao i članovi njihovih doma ćinstava, ako
nijesu državljani Crne Gore;
3) funkcioneri i stru čnjaci programa za tehni čku pomo ć Organizacije Uje-
dinjenih Nacija i njenih specijalizova nih agencija, kao i funkcioneri, stručnjaci i
osoblje drugih me đunarodnih organizacija koje pružaju tehni čku pomoć Crnoj Gori na
osnovu bilateralnih sporazuma izmedju Crne Gore i druge zemlje, ako nijesu držav-
ljani Crne Gore;
4) po časni konzuli stranih država, ali samo za primanja dobijena od države koja
ih je imenovala za obavljanje funkcije po časnog konzula.

-3-

6. Poreski period

Č lan 7
Period za koji se utvrđ uje i plaća porez na dohodak je kalendarska godina (u
daljem tekstu: poreski period).

7. Poreska osnovica

Č lan 8
Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog
obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka i
lič nog odbitka za izdržavana lica ( u daljem tekstu: li čni odbitak ).
Osnovicu poreza na dohodak nerezide nta predstavlja oporezivi dohodak
poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu.

8. Li čni odbici

Č lan 9
(1) Rezident ima pravo na li čni odbitak za svakog izdržavanog člana porodice u
iznosu od 120 Eura godišnje (10 Eura mjese čno).
(2) Izdržavanim članovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se lica
koja obveznik izdržava, i to:
1) maloljetna djeca, odnosno usvojenici;
2) djeca, odnosno usvojenici na redovnom školovanju ili za vrijeme nezaposl-
enosti, ako sa obveznikom žive u doma ćinstvu;
3) bračni drug;
4) unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ako žive u doma ćinstvu sa obvezni-
kom;
5) roditelji, odnosno usvojioci.
(3) Doma ćinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se zajednica života,
privre đivanja i trošenja ostvarenih prihoda.
(4) Lica iz stava 2 ovog člana čiji prihodi, uklju čujuć i i prihode iz člana 5 ovog
zakona, tokom poreske godine prelaze visinu doh otka koji se oporezuje stopom ”0%”,
ne smatraju se izdržavanim licima.
(5) U slu čajevima kada više poreskih obveznika izdržava jednog ili više članova
porodice, pravo na umanjenje iz stava 1 ovog člana koristi poreski obveznik koji
ostvari najve ći dohodak.

-4-

9. Poreske stope

Č lan 10
Stope poreza na dohodak su progresivne i iznose:

Iznos oporezivog dohotka u Eurima Visina poreza
– do 600 0%
– od 600 do 2.000 0 Eura + 17% na iznos preko 600 Eura,
– od 2.000 do 3.500 238 Eura + 21% na iznos preko 2.000 Eura,
– preko 3.500 553 Eura + 25% na iznos preko 3.500 Eura.

Član 11
(1) Iznos li čnog odbitka iz člana 9 stav 1 i iznos oporezivog dohotka iz člana 10
ovog zakona uskla đuju se godišnje (po isteku godine ) stopom rasta cijena na malo
iznad 5%, prema podacima nadl ežnog organa za statistiku.
(2) Valorizovane iznose iz stava 1 ovog člana utvr đuje ministar nadležan za
finansija, a objavljuju se u »Služb enom listu Republike Crne Gore«.

II. DOHODAK

1. Izvori dohotka

Član 12
(1) Porez na dohodak pla ća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji su
izuzeti ovim zakonom.
(2) Izvore prihoda iz stava 1 ovog člana čine prihodi ostvareni po osnovu:
1) li čnih primanja;
2) samostalne djelatnosti;
3) imovine i imovinskih prava;
4) kapitala;
5) kapitalnih dobitaka.
(3) Dohodak predstavlja zbir oporezivih prihoda iz stava 2 ovog člana
ostvarenih u poreskom periodu.

2. Oporezivi dohodak

Č lan 13
(1) Oporezivi dohodak predstavlja razliku izme đu dohotka iz člana 12 ovog
zakona i priznatih rashoda (troškova) koje je poreski obveznik imao pri njegovom
ostvarivanju i o čuvanju.
(2) Rashodi iz stava 1 ovog člana moraju biti dokumentovani.

-5-

III. VRSTE PRIHODA

1. Prihodi po osnovu li čnih primanja

Č lan 14
(1) Li čnim primanjima smatra se prihod ko ji poreski obveznik ostvari od
zaposlenja.
(2) Li čnim primanjima smatraju se i prihodi ostvareni po drugom osnovu, koji
su, u skladu sa ovim zakonom, upodobljeni sa radnim odnosom.
(3) Ličnim primanjima smatraju se naro čito:
1) zarade, odnosno naknade zarada ostvarene u skladu sa propisima kojima
se ure đuje radni odnos;
2) penzije, osim penzija koje su izuzete od oporezivanja;
3) primanja po osnovu naknada, potpora i drugih nagrada koje poslodavac,
pored zarada daje zaposlenima;
4) naknade troškova za poslovna pu tovanja, ishranu i smještaj u vezi sa tim
putovanjima, troškovi selidbe i naknada za upotrebu sopstvenog vozila u službene
svrhe, iznad iznosa utvr đenog propisom Vlade;
5) primanja članova predstavni čkih i izvršnih tijela državne, odnosno
lokalne vlasti;
6) primanja članova skupština, upravnih odbo ra, nadzornih odbora i drugih
njima sli čnih tijela u pravnim licima, članova povjereništava i odbora koje imaju ta
tijela, ste čajnih upravnika i sudija porotnika ko ji nemaju svojstvo službenika suda;
7) sva druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su
upodobljena sa radnim odnosima (privremeni ili povremeni poslovi i dr.).
(4) Li čnim primanjima smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova,
novč anih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem
duga, kao i pokrivanjem rashoda obveznika nov čanom naknadom ili neposrednim
pla ćanjem.
(5) Iznos li čnih primanja iz stava 4 ovog člana predstavlja:
1) nominalna vrijednost bonova, nov čanih potvrda i akcija;
2) cijena koja bi se postigla prodajom roba na tržištu;
3) naknada koja bi se postigla na tr žištu za usluge odnosno pogodnosti koje
se čine obvezniku;
4) nov čani iznos pokrivenih rashoda.

Č lan 15
Oporezivi prihod od li čnih primanja predstavljaju bruto primanja iz č lana 14
ovog zakona.

-6-

2. Prihodi od samostalne djelatnosti

Č lan 16
(1) Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od privredne
djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionaln ih i intelektualnih usluga i prihod od
drugih djelatnosti, ukoliko se, u skla du sa ovim zakonom, ne oporezuje po drugom
osnovu.
(2) Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se i prihod od poljoprivede i
šumarstva, ako je lice koje ostvari ta j prihod obveznik poreza na dodatu vrijednost.

Oporezivi prihod

Član 17
(1) Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti predstavlja oporeziva dobit
poreskog obveznika.
(2) Oporeziva dobit iz stava 1 ovog č lana utvrđuje se uskla đivanjem dobiti
poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na na čin predvidjen ovim zakonom.

Uskla đivanje prihoda

Č lan 18
Za utvr đivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bila-
nsom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se ure đuje ra čunovodstvo, izuzev prihoda
za koje je ovim zakonom propisan druk čiji na čin utvr đivanja.

Č lan 19
Prihodi poreskog obveznika od dividendi i u češ ća u dobiti drugih pravnih lica ne
uklju čuju se u poresku osnovicu.

Uskla đivanje rashoda

Č lan 20
Za utvr đivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim
bilansom uspjeha, u skla du sa zakonom kojim se ure đuje ra čunovodstvo, izuzev
rashoda za koje je ovim zakonom propisan druk čiji na čin utvr đivanja.

Č lan 21
Na teret rashoda ne priznaju se:
1) troškovi koji nisu nastali u sv rhu obavljanja poslovne djelatnosti;
2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati;
3) kamate za neblagovremeno pla ćanje poreza i doprinosa;
4) kamate ispla ćene nerezidentima, ako su pla ćene po stopi višoj od uobi čajene
komercijalne stope;
5) troškovi na ime pla ćanja izvršenih nerezidentnoj centrali;

-7-

6) primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti;
7) nov čane kazne i penali;
8) prilozi dati politi čkim organizacijama.

Član 22
Troškovi materijala i naba vna vrijednost prodate trgova čke robe priznaju se u
iznosima obra čunatim primjenom metode prosje čne cijene ili FIFO metode, u skladu
sa zakonom kojim se ure đuje ra čunovodstvo.

Č lan 23
(1) Amortizacija stalnih osnovnih sred stava priznaje se kao rashod u iznosu
utvr đenom na na čin predvi đen ovim zakonom.
(2) Stalna osnovna sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju materijalna i
nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost
prelazi 200 Eura.
(3) Osnovna sredstva iz stava 2 ovog člana razvrstavaju se u pet grupa sa
sljede ćim amortizacionim stopama:
– I grupa 5%
– II grupa 15%
– III grupa 20%
– IV grupa 25%
– V grupa 30%
(4) Amortizacija za stalna osnovna sredstva razvrstana u prvu grupu utvr đuje se
primjenom proporcionalne stope za svako sredstvo posebno.
(5) Amortizacija za osnovna sredstva razvrstana u ostale grupe (od druge do
pete) utvr đuje se primjenom degresivne stope na vrijednost sredstava razvrstanih po
grupama.
(6) Bliži propis za razvrstavanje stalnih osnovnih sredstava po grupama i
metoda za utv đivanje amortizacije donosi minist ar nadležan za finansije.

Član 24
Izdaci za zdravstvene, obrazovne, nau čne, vjerske, kulturne, sportske i huma-
nitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju se kao rashod najviše do 3%
ukupnog prihoda.

Č lan 25
Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog pri-
hoda, pod uslovom da su nastali radi unapre đenja poslovanja, da su dokumentovani i
da njihov primalac nije povezano lice.

Č lan 26
Članarine komorama, savezima i udruženji ma priznaju se kao rashod najviše do
0,1% ukupnog pr ihoda, izuzev članarine čija je visina utrvr đena zakonom, a koja se
priznaje u visini zakonom propisanog iznosa.

-8-

Č lan 27
(1) Izvršeno ispravljanje ( otpis vrijednos ti ) sumnjivih potraživanja priznaje se
na teret rashoda, pod uslovom da:
1) se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uklju čena u pri-
hode poreskog obveznika,
2) je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenapla-
tivo;
3) poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraži-
vanja.
(2) Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena,
uklju čuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate.

Član 28
Rezervni fondovi poreskog obveznika ne priznaju se kao rashod.

Član 29
Na teret rashoda doprinosi za obavezno soc ijalno osiguranje priznaju se u iznosu
od 50%.
Č lan 30
Kamate i pripadaju ći troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica pri-
znaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata na otvorenom tržištu,
ako ti troškovi ne prelaze iznos koji je stvarno pla ćen.

Č lan 31
Razlika izmeđ u kamate obra čunate po principu “van dohvata ruke” i stvarno
primljene kamate uključ uje se u poresku osnovicu primaoca te kamate.

Poreske olakšice

Član 32
(1) Poreskom obvezniku koji izvrši ulag anja u osnovna sredstva za sopstvenu
djelatnost obra čunati porez umanjuje se u visini od 25% izvršenih ulaganja, s tim što to
umanjenje ne može biti ve će od 30% ukupne poreske obaveze za isti poreski period.
(2) Osnovnim sredstvima iz stava 1 ovog člana smatraju se osnovna sredstva iz
č lana 23 stav 2 ovog zakona, izuzev osnovnih sredstava razvrstanih u prvu amorti-
zacionu grupu i putni čkih automobila, osim specijalnih putni čkih automobila za obu-
ku voza ča i putni čkih automobila za obavljanje rent-a-kar usluga.

Poreski gubici

Č lan 33
Gubici nastali iz poslovnih transakcija, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni
dobici i gubici, mogu se prenijeti na ra čun dobiti iz budu ćeg perioda, ali ne duže od pet
godina.

-9-

3. Prihodi od imovine i imovinskih prava

Prihodi

Č lan 34
Prihodima od imovine i imovinskih prava smatraju se:
1) prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine;
2) prihodi od vremenski ograni čenog ustupanja autorskih prava, prava industrij-
ske svojine i drugih imovinskih prava.

Rashodi

Č lan 35
(1) Rashodima po osnovu imovine i imovi nskih prava smatraju se stvarni
troškovi nastali u vezi sa ostvarivan jem tih prihoda, pod uslovom da su doku-
mentovani.
(2) Ukoliko se rashodi iz stava 1 ovog č lana ne dokumentuju, priznaju se
standardni rashodi u visini 35% ostvarenih prihoda od imovine i imovinskih prava.

Oporezivi prihod

Č lan 36
Oporezivi prihod od imovine i imovinskih prava predstavlja razliku izme đu
prihoda iz člana 34 i rashoda iz člana 35 ovog zakona nast alih u istom poreskom
periodu.

4. Prihodi od kapitala

Č lan 37
(1) Prihodom od kapitala smatraju se:
1) prihodi od kamata;
2) udjeli u dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu ili
akcijama;
3) prihodi od koriš ćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika
kapi-tala za njihove privatne potrebe.
(2) Prihodom od kapitala smatraju se i primanja po osnovu akcija i učeš ća u
kapitalu članova uprave i zaposlenih u društvu kapitala, a koje dobiju ili kupe pod
povlaš ćenim uslovima.
(3) Kod utvr đivanja dohotka od kapitala troškovi se ne priznaju.

5. Kapitalni dobici i gubici

Č lan 38
(1) Kapitalnim dobitkom smatra se prihod ostvaren prodajom nepokretnosti,

-10-

udjela u imovini pravnih lica i hartija od vrijednosti (u daljem tekstu: imovina).
(2) Oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka predstavlja razliku izme đu
prodajne i nabavne cijene imovine iz stava 1 ovog člana.
(3) Negativna razlika iz stava 2 ovog člana predstavlja kapitalni gubitak.
(4) Oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka uklju čuje se u poresku osno-
vicu u visini od 50%.

Č lan 39
(1) Prodajnom cijenom imovine, u svrhu određivanja kapitalnog dobitka, smatra
se ugovorena, odnosno tržišna cijena, ako nadležni poreski organ utvrdi da je
ugovorena cijena niža od tržišne, umanje na za troškove prodaje te imovine.
(2) Kod razmjene imovina, prodajnom cije nom smatra se tržišna cijena imovine
koja se razmjenjuje.

Č lan 40
(1) Nabavnom cijenom, u cilju odredjivanja kapitalnog dobitka, smatra se cijena
po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu iz člana 38 stava 1 ovog zakona.
(2) Nabavnu cijenu nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio čini iznos
troškova izgradnje te nepokretnosti.
(3) Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje se kotiraju na berzi smatra se
dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio.
(4) Pod nabavnom cijenom ha rtija od vrijednosti koje se ne kotiraju na berzi
smatra se dokumentovana cijena koju je poreski obveznik stvarno platio, a ako poreski
obveznik propusti da to uradi, pod nabavnom cijenom se smatra nom inalna vrijednost.
(5) Ako je poreski obveznik stekao imovinu po osnovu poklona ili nasle đa, pod
nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac
stekao tu imovinu.

Č lan 41
(1) Kapitalni dobitak od otu đenja nepokretnosti se ne oporezuje, ako je nepo-
kretnost služila poreskom obvezniku kao gl avno mjesto stanovanja (prebivalište) tri
godine prije njenog otu đenja.
(2) Kapitalni dobitak od otu đenja imovine ne oporezuje se, ako je otu đenje
izvršeno izme đu bra čnih drugova ili je otu đenje direktno povezano sa brakom,
razvodom i nasle đem nepokretnosti.
(3) Kapitalni gubici od otu đenja nepokretnosti mogu se odbiti samo od
kapitalnog dobitka od otudjenja nepokretnos ti koji je ostvaren u istoj kalendarskoj
godini.

-11-

IV. OBRA ČUNAVANJE I PLA ĆANJE POREZA NA DOHODAK

1. Obra čunavanje i pla ćanje poreza na dohoda k po poreskoj prijavi

Član 42
(1) Porez na dohodak obra čunava se godišnje.
(2) Poreski obveznik sam obra čunava porez na dohodak u poreskoj prijavi.
(3) Porez na dohodak obra čunava se po stopama iz člana 10 ovog zakona.
(4) Porez na dohodak utvr đuje se prema poreskoj osnovici iz člana 8 ovog
zakona, s tim što se od ukupno obra čunatog poreza odbija iznos poreza pla ćenog u
vidu akontacija po svim izvorima prihoda.
(5) Porez na dohodak pla ća se istovremeno sa podnošenjem poreske prijave.
(6) Ako je poreski obveznik tokom godine , u obliku akontacije, platio više pore-
za nego što je dužan po poreskoj prijavi, više pla ćeni porez vra ća mu se na njegov
zahtjev ili se ura čunava u akontaciju za naredni poreski period.

Poreska prijava

Č lan 43
(1) Poreski obveznik poreza na do hodak dužan je da, po isteku poreskog
perioda, nadležnom poreskom or ganu podnese poresku prijavu.
(2) Poreska prijava podnosi se do kraja aprila teku će godine za prethodnu
godinu.
(3) Oblik i sadržinu poreske prijave propisuje nadležni poreski organ.
(4) Poreski obveznik koji ostvari dohodak od:
1) ličnih primanja po osnovu zarada odnosno plata zaposlenih, ako su
ostvarena kod jednog poslodavca u istom obra čunskom periodu;
2) li čnih primanja iz člana 14 ovog zakona, koja ne poti ču od zaposlenja, a
č iji je iznos manji od 200 Eura mjese čno;
3) prihoda od kapitala;
4) prihoda od samostalne djelatnosti koji se paušalno oporezuju,
ne podnosi poresku prijavu za taj dohodak, a pla ćene akontacije poreza smatraju se
kona čno utvr đenim porezom po tom osnovu.
(5) Poreski obveznik koji tokom godine ostvari samo prihode iz stava 4 ovog
č lana može podnijeti poresku prijavu za korišć enje ličnog odbitka, kao i drugih prava
utvr đenih ovim zakonom, pod uslovom da ta prava nije koristio tokom godine.

2. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

Član 44
(1) Rezidentnom poreskom obvezniku koji ostvari dohodak izvan Crne Gore i
koji pla ća porez na dohodak drugoj državi odobrava se poreski kredit u visini poreza
na dohodak pla ćenog u toj državi.

-12-

(2) Poreski kredit iz stava 1 ovog č lana ne može biti veći od iznosa koji bi se
dobio primjenom odredaba ovog zakona na dohodak ostvaren u drugoj državi.

Član 45
Sporazum o otklanjanju dvos trukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odno-
su na odredbe ovog zakona.

3. Pla ćanje poreza na li čna primanja

Č lan 46
(1) Porez na li čna primanja obra čunava, obustavlja i upla ćuje poslodavac,odno-
sno isplatilac tih primanja.
(2) Porez na li čna primanja se obra čunava, obustavlja i upla ćuje prilikom svake
isplate primanja, prema propisima koji važe na dan isplate.
(3) Porez na li čna primanja obra čunava se od poreske osnovice koju čini iznos
primanja u toku jednog mjeseca, umanjen za iznos mjese čnog li čnog odbitka.
(4) Stopa poreza na lič na primanja iz člana 43 stav 4 ta čka 2) ovog zakona izno-
si 15%.
(5) Nerezidentna organizacija koja ne už iva diplomatski imunitet, a ima sjedište
ili stalnu poslovnu jedinicu u Crnoj Gori dužna je da obra čunava porez na li čna prima-
nja koja ispla ćuje svojim zaposlenima u skla du sa odredbama st. 1 do 3 ovog člana i
pla ća ga istovremeno sa isplatom li čnih primanja.
(6) Rezidentni poreski obveznik za poslen u diplomatskom ili kozularnom
predstavništvu strane države, u me đunarodnoj organizaciji, u kancelariji ili organizaciji
koja na teritoriji Crne Gore uživa di plomatski imunitet dužan je da sam obra čuna porez
na ta primanja, na na čin utvr đen u st. 1 do 3 ovog člana i uplati ga u roku od pet dana
od dana njihovog primanja.
(7) Rezidentni poreski obveznik koji ostv aruje primanja iz druge države sam
obra čunava porez na taj dohodak, na na čin utvrđ en u st. 1 do 3 ovog člana i pla ća ga
u roku od pet dana od dana njihovog prijema.

Član 47
(1) Podatke o ispla ćenim li čnim primanjima zaposlenog i obustavljenom i
upla ćenom porezu na dohodak na ta li čna primanja poslodavac dostavlja poreskom
organu i zaposlenom do 31 . januara tekuć e godine za prethodnu godinu.
(2) Poslodavac je dužan da nadležnom poreskom organu dostav lja izvještaje i
druge evidencije koje su bitne za obra čun poreza na li čna primanja, č iji sadržaj
propisuje ministar nadležan za finansije.

4. Akontaciono pla ćanje poreza na prihode od samostalne djelatnosti

Č lan 48
(1) Poreski obveznik, tokom godine, porez na prihod od samostalne djelatnosti

-13-

pla ća u vidu mjese čnih akontacija, čiju visinu odre đuje na osnovu visine poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti iz poreske prijave za prethodnu godinu.
(2) Akontacija iz stava 1 ovog člana pla ća se do kraja teku ćeg mjeseca za
prethodni mjesec, u visini 1/12 poreske obaveze za prethodnu godinu.
(3) Akontacija plać enog poreza iz stava 2 ovog člana smatra se kreditom u
odnosu na obavezu po poreskoj prijavi.
(4) Poreski obveznik koji u toku godine otpo čne sa obavljanjem djelatnosti,
akontaciju poreza na prihod od samostalne djelatnosti odre đuje na osnovu procjene
ostvarenja prihoda za tu godinu.

Paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti

Č lan 49
(1) Obvezniku poreza na prihode od samostalne djelatnosti, čiji je ukupan pro-
met u godini koja prethodi godini za koju se utvrđ uje porez, odnosno čiji je planirani
promet kada poč inje da obavlja djelatnosti manji od 18.000 Eura, može se, na njegov
zahtjev, priznati da porez pla ća u godišnjem paušalnom iznosu.
(2) Bliže kriterijume za odre đivanje visine poreza iz stava 1 ovog člana i
poresku skalu za pla ćanje poreza propisuje ministar nadležan za finansije.
(3) Porez iz stava 1 ovog člana pla ća se mjese čno, do kraja teku ćeg mjeseca za
prethodni mjesec, u visini 1/12 poreske obaveze utvr đene poreskom skalom iz stava 2
ovog člana.
(4) Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se do kraja prethodne godine za nare-
dnu godinu.
(5) Obveznici iz stava 1 ovog člana dužni su da vode poslovne knjige o ostva-
renom prometu.

5. Pla ćanje poreza na prihode na kapitala

Č lan 50
(1) Isplatilac prihoda od kap itala dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez
na prihod od kapitala istovremeno sa isplatom prihoda.
(2) Porez na prihode od kapitala obra čunava se po stopi od 15%, pri čemu se
ne uzimaju u obzir li čni odbici iz člana 8 ovog zakona.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, stopa poreza na prihode od kamata koje se
ispla ćuju nerezidentu iznosi 5%

6. Pla ćanje poreza na kapitalne dobitke

Č lan 51
(1) Porez na kapitalne dobitke koje ostvaruje rezident plać a se na način pre-
dvidjen ovim zakonom, po poreskim stopama iz člana 10 ovog zakona.

-14-

(2) Porez na kapitalne dobitke koje ostvaruje nerezident plaća po odbitku, po
stopi od 15%.
(3) Bliži propis o na čInu pla đanaj poreza iz stava 2 ovog člana donosi ministar
nadležan za finansije.

7. Propisi za sprovodjenje ovog zakona

Član 52
Bliže propise za pr imjenu ovog zakona donije će ministar nadležan za finansije.

8. Shodna primjena dugih popisa

Č lan 53
Na odnose koji nisu posebno ure đeni ovim zakonom (žalbeni postupak,
postupak prinudne naplate, kazne i dr.) shodno se primjenjuje zakon kojim se ure đuje
poreski postupak .

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 54
Poreski obveznici koji su stekli pravo na koriš ćenje poreskih olakšica i
oslobo đenja po odredbama Zakonu o porezu na dohodak građana (“Službeni list
RCG”, br. 30/93, 3/94, 13/94, 42/94, 13/96 i 45/98) nastavi će sa njihovim koriš ćenjem
do njihovog isteka.

Član 55
Primanja po osnovu nakn ade zbog nezaposlenosti, naknade po osnovu
otpremnine kod odlaska u penziju, odnosno kod otpuštanja sa posla, do najnižeg
iznosa utvrdjenog Opštim kolektivnim ugovorom, odnosno propisom Vlade, ne
oporezuju se do 1. januara 2005. godine.

Č lan 56
Olakšica za izdržavana lica iz člana 9 ovog zakona primje njuje se do 1.januara
2005.godine.

Č lan 57
Izuzetno od člana 40 stava 1 ovog zakona, na bavnu cijenu nepokretnosti koje je
obveznik stekao prije 1. januara 2003. godine čini vrijednost te nepokretnosti a koja se
koristi kao poreska osnovica za pla ćanje poreza na nepokretnos ti utvrdjena na dan 1.
januara 2003. godine.

-15-

Č lan 58
Porez na kapitalne dobitke od hartija od vrijednosti ne plaća se do 1. januara
2005. godine .

Č lan 59
Oporezivanje prihoda od poljoprivrede i šumarstva i prihoda od samostalne
djelatnosti, prema paušalno odredjenom neto prihodu (paušalci) za 2002. godinu,
vršiće se prema Zakonu o porezu na dohodak gradjana (“Službeni list RCG” br. 30/93,
3/94, 13/94, 42/94, 13/96 i 45/98).

Č lan 60
Izuzetno od člana 14 ovog zakona, do 2003. godine, na lična primanja ostvarena
po osnovu naknade za ishranu u toku rada, zimnicu i regres za koriš ćenje godišnjeg
odmora, koje se ispla ćuju zaposlenim čije se plate obezbjedjuju iz budžeta Republike,
ne oporezuju se.

Član 61
Danom po četka primjene ovog zakona presta je da važi Zakon o porezu na
dohodak gra đana (“Službeni list RCG” br. 30/93, 3/94, 13/94, 42/94, 13/96 i 45/98).

Č lan 62
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom
listu Republike Crne Gore”, a primjenjiva će se od 1. jula 2002. godine.